Le Urine Revolution: Fa'afefea ona fesoasoani le toe fa'aaogaina o le urine i le fa'asaoina o le lalolagi

Faafetai mo le asiasi ile Nature.com.O le su'esu'ega o lo'o e fa'aogaina e fa'atapula'aina le lagolago a le CSS.Mo le poto sili ona lelei, matou te fautuaina oe e te faʻaogaina se suʻesuʻega fou (pe faʻamalo le Faiga Faʻatasi i Internet Explorer).I le taimi nei, ina ia mautinoa le faʻaauauina o le lagolago, matou te tuʻuina atu le saite e aunoa ma sitaili ma JavaScript.
O Chelsea Wold o se tusitala tuto'atasi e fa'avae i The Hague, Netherlands ma le tusitala o le Daydream: An Urgent Global Quest to Change Toilets.
O faletaele fa'apitoa e maua mai ai le nitrogen ma isi mea'ai mai le mimi mo le fa'aogaina o fetilaisa ma isi oloa.Fa'amatalaga Fa'amatalaga: MAK/Georg Mayer/EOOS NEXT
O Gotland, le motu tele i Suetena, e itiiti lava le vai fou.I le taimi lava e tasi, o loʻo tauivi tagata nofoia ma tulaga mataʻutia o le filogia mai faʻatoʻaga ma faiga faʻafefe e mafua ai le fuga o algal leaga i le Baltic Sea.E mafai ona latou fasi i'a ma mama'i ai tagata.
Ina ia fesoasoani e foia lenei faʻasologa o faʻafitauli tau le siosiomaga, o loʻo faʻamoemoe le motu i luga o le mea e le masani ai e fusifusia ai: urine tagata.
Amata i le 2021, na amata galulue ai le au suʻesuʻe ma se kamupani faʻapitonuʻu o loʻo lisiina faleuila feaveaʻi.O le sini o le aoina mai o le sili atu i le 70,000 lita o le mimi i luga o le 3-tausaga i totonu ole vai e leai ni vai ma faletaele tuuto i le tele o nofoaga i le vaitau o turisi o le taumafanafana.O le 'au na sau mai le Suetena Suetena o Fa'asaienisi Fa'ato'aga (SLU) i Uppsala, lea na vili ese se kamupani e ta'ua o le Sanitation360.I le fa'aaogaina o se fa'agasologa na faia e le au su'esu'e, latou fa'amago ai le mimi i ni fasi sima e pei o ni fasi sima, ona fa'apalapala lea i totonu o le pauta ma oomi i fa'amago fa'afugala'au e fetaui ma mea faigaluega fa'ato'aga masani.E fa'aaogaina e le aufaifa'ato'aga a le atunu'u le fetilaisa e totō ai karite, ona lafo lea i fale fai ava e gaosia ai le ale e mafai ona toe fo'i i le taamilosaga pe a uma ona taumafa.
Prithvi Simha, inisinia kemisi i le SLU ma le CTO o le Sanitation360, fai mai le au suʻesuʻe o le sini o le "alu i tua atu o le manatu ma faʻaaogaina" urine toe faʻaaogaina i se fua tele.O le sini o le tuʻuina atu lea o se faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻataʻitaʻiina i le lalolagi atoa."O la matou sini e mo tagata uma, i soo se mea, ia faia lenei faʻamalositino."
I se fa'ata'ita'iga i Gotland, na fa'atusaina ai le karite fa'ama'i fa'ama'i (taumatau) i la'au e le'i fa'asalaina (ogatotonu) ma fa'ameamea (agavale).Fa'amatalaga ata: Jenna Senecal.
O le poloketi a Gotland ose vaega ose taumafaiga fa'apenei i le lalolagi atoa e tu'u'ese'ese ai le mimi mai isi suavai leaga ma toe fa'aaogaina e avea ma oloa e pei o le fa'alapalapala.O le faiga, ua taʻua o le urine diversion, o loʻo suʻesuʻeina e vaega i le Iunaite Setete, Ausetalia, Suitiselani, Etiopia, ma Aferika i Saute, ma isi.O nei taumafaiga e sili mamao atu nai lo fale suesue i iunivesite.Ole urinals e leai se vai e feso'ota'i ile fale lafoa'i i lalo ole ofisa ile Oregon ma Netherlands.O lo'o fuafua Pale e fa'apipi'i fale'ele'ele e fa'afefe ai mimi i totonu o le sone fa'alenatura e to'a 1,000 tagata o lo'o fausia i totonu o le 14th arrondissement a le taulaga.O le European Space Agency o le a tuʻuina 80 faletaele i lona ofisa autu i Paris, lea o le a amata faʻagaioiga i le faaiuga o lenei tausaga.Fai mai le au fa'atauva'a fa'aliliuina e mafai ona maua ai fa'aoga i nofoaga e amata mai i nofoaga fa'afitafita fa'afuase'i e o'o atu i tolauapiga a tagata sulufa'i, nofoaga mauoa i taulaga ma fa'ama'i tele.
Fai mai saienitisi, o le faʻafefe o le urine, pe a faʻapipiʻiina i luga o se fua tele i le lalolagi, e mafai ona maua ai le tele o aoga i le siosiomaga ma le soifua maloloina lautele.E mafua lea tulaga ona o le mimi e mauoa i meaʻai e le faʻaleagaina ai vai ma e mafai ona faʻaaogaina e faʻafefeteina ai faʻatoʻaga poʻo faiga faʻapisinisi.Fai mai Simha, e lava le mimi e gaosia e tagata e suitulaga ai pe tusa o le kuata o le lalolagi i le taimi nei o le nitrogen ma le phosphate fertilizers;o loʻo iai foʻi le potassium ma le tele o elemene (silasila i le "Constituents in urine").O le mea e sili ona lelei, e ala i le le fa'afefeina o le mimi i lalo o le alavai, e te fa'asaoina ai le tele o le vai ma fa'aitiitia ai le mamafa o le vai tuai ma le mamafa tele.
E tusa ai ma le au atamamai i totonu o le fanua, o le tele o vaega o le urine e le o toe mamao ae maua lautele faʻafetai i le alualu i luma i faletaele ma auala e lafoai ai le urine.Ae e iai foʻi faʻalavelave tetele i suiga faʻavae i se tasi o vaega sili ona taua o le olaga.E mana'omia e le au su'esu'e ma kamupani le tele o lu'itau, mai le fa'aleleia atili o le mamanu o faleuila e fa'aliliu ai le mimi i le fa'afaigofieina o le mimi ona fa'agaoioia ma avea ma oloa taua.E mafai ona aofia ai faiga fa'a vaila'au e feso'ota'i atu i faleta'ele ta'itasi po'o masini fo'i lalo o lo'o tautuaina le fale atoa ma tu'uina atu auaunaga mo le toe fa'aleleia ma le fa'aleleia o le oloa fa'ama'a po'o le fa'ama'a (silasila i le "Mai le Urine i le Oloa").E le gata i lea, o lo'o i ai mataupu lautele o suiga fa'ale-agafesootai ma le taliaina, e feso'ota'i uma i tulaga eseese o tapu fa'aleaganu'u e feso'ota'i ma otaota o tagata ma fa'atasiga loloto e uiga i suavai leaga ma mea'ai.
A o tauivi le sosaiete ma le le lava o le malosi, vai, ma mea mataʻutia mo faatoaga ma alamanuia, o le faʻaogaina o le urine ma le toe faʻaaogaina o se "luʻitau tele i le auala tatou te saunia ai le tumama," o le tala lea a le tagata suʻesuʻe o meaola o Lynn Broaddus, o se faufautua tumau i Minneapolis.."O se ituaiga o le a faʻateleina le taua.Minnesota, sa avea o ia ma Peresitene o le Aquatic Federation of Alexandria, Va., o se faalapotopotoga i le lalolagi atoa o tagata tomai faapitoa i le tulaga lelei o le suavai.“O le mea moni lava o se mea taua.”
I aso ua mavae, o le mimi o se oloa taua.I aso ua mavae, sa faaaogā e nisi o sosaiete e faamalūlū ai fua o laau, fai paʻu, tatā lavalava, ma fai ai le pauta.Ma, i le faaiuga o le 19th ma le amataga o le 20th seneturi, o le faʻataʻitaʻiga faʻaonaponei o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le suavai leaga na tulaʻi mai i Peretania Tele ma salalau atu i le lalolagi atoa, ma faʻaiʻu i le tauaso o le urinary.
I lenei fa'ata'ita'iga, o fale'ele'ele e fa'aoga vai e fa'amama vave ai le mimi, feces, ma pepa faleuila i lalo o le alavai, fa'afefiloi ma isi vai mai fale, fale gaosi oloa, ma o nisi taimi alavai afa.I totonu o fale fa'atotonugalemu vai otaota, fa'agaioiga malosi e fa'aogaina ai meaola ninii e togafitia ai le suavai leaga.
Fa'alagolago i tulafono fa'alotoifale ma tu'utu'uga o le fale e togafitia ai, o le suavai leaga e alu ese mai lenei faiga e ono iai pea le tele o le nitrogen ma isi mea'ai, fa'apea fo'i ma isi mea leaga.57% o le faitau aofa'i o le lalolagi e le'o feso'ota'i i se fa'aoga tu'ufa'atasi (silasila i le "Tagese'ese tagata").
O loʻo galulue saienitisi e faʻaogaina faiga faʻapitoa e sili atu ona gafataulimaina ma faʻaitiitia le faʻaleagaina, ae amata mai Suetena i le 1990s, o nisi tagata suʻesuʻe o loʻo tuleia mo suiga sili atu.O le alualu i luma i le faaiuga o le paipa "ua na o se isi suiga o le mea leaga lava e tasi," o le tala lea a Nancy Love, o se inisinia siosiomaga i le Iunivesite o Michigan i Ann Arbor.O le fa'aliliuina o le urine o le a "suia," o lana tala lea.I le Su'esu'ega 1, lea na fa'ata'ita'iina ai faiga fa'afoe o le suavai leaga i setete e tolu a le US, na fa'atusatusa ai e ia ma ana pa'aga faiga fa'aleaganu'u masani ma faiga fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i e fa'afefe ai le mimi ma fa'aaoga mea'ai toe maua nai lo fetilaisa gaosia.Latou te faʻatusatusaina o nuʻu o loʻo faʻaogaina le urine e mafai ona faʻaititia le aofaʻi o kasa oona i le 47%, le faʻaaogaina o le malosi i le 41%, faʻaaogaina vai fou e tusa ma le afa, ma le filogia o le suavai leaga i le 64%.tekinolosi fa'aaogaina.
Ae ui i lea, o le manatu o loʻo tumau pea ma faʻatapulaʻa i nofoaga tutoʻatasi e pei o Scandinavian eco-villages, fale i tua i tua, ma atinaʻe i nofoaga maualalo tupe maua.
Tove Larsen, o se inisinia kemisi i le Swiss Federal Institute for Aquatic Science and Technology (Eawag) i Dübendorf, fai mai o le tele o backlog e mafua mai i faletaele lava latou.Muamua na faʻafeiloaʻi i le maketi i le 1990s ma le 2000s, o le tele o faleuila e faʻafefe ai mimi e iai se tamaʻi pesini i luma o latou e aoina ai le vai, o se faʻatulagaga e manaʻomia ai le faʻataʻitaʻiina ma le faaeteete.O isi mamanu e aofia ai fusi fe'avea'i e fa'aogaina e vae e mafai ai ona fa'amama le mimi a'o ave le otaota i le talone fa'apala, po'o masini e fa'agaoioi ai alatoto e fa'asasa'o ai le mimi i se isi nofoaga.
O se faleuila faʻataʻitaʻi e vavae ese ai le mimi ma faʻamago i totonu o se pauta o loʻo faʻataʻitaʻiina i le laumua o le kamupani vai ma le vai a Suetena VA SYD i Malmö.Fa'aataga Ata: EOOS NEXT
Ae i faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga poloketi i Europa, e leʻi taliaina e tagata lo latou faʻaogaina, o le tala lea a Larsen, ma faitio e latou te tetele, manogi ma le faʻatuatuaina.“Ua matua’i fa’ateia lava i matou i le mataupu o faleuila.”
O nei atugaluga na faʻafefe ai le faʻaogaina muamua tele o faleuila faʻafefe, o se poloketi i le taulaga o Aferika i Saute o Ethekwini i le 2000s.O Anthony Odili, o le na suʻesuʻeina le pulega o le soifua maloloina i le Iunivesite o KwaZulu-Natal i Durban, fai mai o le faʻafuaseʻi o le faʻalauteleina o tuaoi o le taulaga i tua atu o le apartheid ua mafua ai ona ave e pulega nisi o nuʻu matitiva e aunoa ma ni faletaele ma vai.
Ina ua maeʻa le faʻamaʻi o le kolera ia Aokuso 2000, na vave ona faʻapipiʻi e le pulega le tele o fale tumama na fetaui ma faʻafitauli tau tupe ma faʻatinoga, e aofia ai le tusa ma le 80,000 faleuila matutu e faʻafefe, o le tele o ia mea o loʻo faʻaaogaina pea i aso nei.E tafe mai le mimi i le palapala mai lalo o le faleuila, ma fa'ai'u ai feces i totonu o se fale teu oloa lea e fa'amama e le taulaga i le ta'i lima tausaga talu mai le 2016.
Fai mai Odili, o le poloketi ua fausia ai fale tumama saogalemu i totonu o le eria.Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻasaienisi faʻaagafesootai ua faʻaalia ai le tele o faʻafitauli i le polokalame.E ui lava i le manatu o faleuila e sili atu nai lo le leai, o suʻesuʻega, e aofia ai nisi o suʻesuʻega na ia auai i ai, na faʻaalia mulimuli ane e masani ona le fiafia tagata faʻaoga, o le tala lea a Odili.O le tele o ia mea e fausia i mea le lelei ma e le lelei le faʻaaogaina.E ui o ia faleuila e tatau ona puipuia ai le manogi, o le urine i faleuila eThekwini e masani ona iʻu i le teuina o feʻau, ma fatuina ai se manogi leaga.E tusa ai ma le faamatalaga a Odili, “ua lē mafai ona mānava masani” tagata.E le gata i lea, e masani ona le faʻaaogaina le urine.
Mulimuli ane, e tusa ai ma le tala a Odili, o le faaiuga e faʻafeiloaʻi faleuila mamago e faʻafefe i le mimi na pito i lalo ma e leʻi amanaʻia manaʻoga o tagata, aemaise lava mo le soifua maloloina lautele.O se suʻesuʻega 20173 na maua ai e sili atu i le 95% o le au tali a le eThekwini na manaʻomia le avanoa i faletaele faigofie, leai se manogi o loʻo faʻaogaina e tagata papaʻe mauoa o le taulaga, ma e toʻatele na fuafua e faʻapipiʻi pe a faʻatagaina tulaga.I Aferika i Saute, ua leva ona avea faleuila ma faailoga o le le tutusa ituaiga.
Ae ui i lea, o le mamanu fou e mafai ona avea ma se faʻalavelave i le faʻaogaina o le urinary.I le 2017, na taʻitaʻia e le mamanu Harald Grundl, i le galulue faʻatasi ma Larsen ma isi, Austrian design firm EOOS (spun off from EOOS Next) na tatalaina se mailei urine.Ole mea lea e fa'ate'aina ai le mana'oga mo le tagata fa'aoga e fa'atatau, ma o le fa'agaoioiga o le urine e toetoe lava a le mafai ona iloa (silasila i le "Ituaiga fou o faleuila").
E fa'aaogaina le vai e pipii i luga (ta'ua o le kettle effect ona e pei o se ulo fa'afefe fa'afefe) e fa'asa'o ai le mimi mai luma o le faleta'ele i totonu o se pu 'ese'ese (silasila i le "Fa'afefea ona Toe Fa'aaoga Mimi"). Fausiaina i le faʻatupega mai le Bill & Melinda Gates Foundation i Seattle, Uosigitone, lea na lagolagoina le lautele o suʻesuʻega i faletaele fou mo tulaga maualalo tupe maua, o le Urine Trap e mafai ona tuʻufaʻatasia i mea uma mai faʻataʻitaʻiga sima maualuga pito i luga o le palasitika squat. apa. Fausiaina i le faʻatupega mai le Bill & Melinda Gates Foundation i Seattle, Uosigitone, lea na lagolagoina le lautele o suʻesuʻega i faletaele fou mo tulaga maualalo tupe maua, o le Urine Trap e mafai ona tuʻufaʻatasia i mea uma mai faʻataʻitaʻiga sima maualuga pito i luga o le palasitika squat. apa. Atia'e i le fa'atupega mai le Bill & Melinda Gates Foundation i Seattle, Uosigitone, lea na lagolagoina ai le tele o su'esu'ega fou o faleuila maualalo, e mafai ona fausia le mailei i mea uma mai fa'ata'ita'iga ma fa'alava sima e o'o atu i palasitika squats.ulo. Atia'e i le fa'atupega mai le Bill & Melinda Gates Foundation i Seattle, Uosigitone, lea e lagolagoina le tele o su'esu'ega i faiga fou faleuila maualalo, e mafai ona fau le fa'aputu mimi i so'o se mea mai fa'ata'ita'iga sima maualuga i fata palasitika.O le kamupani gaosi Suiselani LAUFEN ua uma ona tuʻuina atu se oloa e taʻua o le "Save!"mo le maketi a Europa, e ui o lona tau e maualuga tele mo le tele o tagata faʻatau.
O lo'o fa'ata'ita'i fo'i e le Iunivesite o KwaZulu-Natal ma le eThekwini City Council ni fa'ata'ita'iga o faleuila mailei e mafai ona fa'a'ese'ese le mimi ma fa'a'a'a ese ai ma'i.O le taimi lenei, o le suʻesuʻega e sili atu ona taulaʻi i tagata faʻaoga.O lo’o iai le talitonuga o Odie e sili ona fiafia tagata i faleuila fou e fa’afefe ai le mimi aua e sili atu le manogi ma faigofie ona fa’aoga, ae na ia ta’ua e tatau ona nonofo i lalo ali’i e mimi, ose suiga tele fa’aleaganu’u.Ae afai o faletaele "e faʻaaogaina foi ma faʻaaogaina e pitonuʻu e maualuga tupe maua - e tagata mai faʻalapotopotoga eseese - e matua fesoasoani lava e faʻasalalau," o lana tala lea."E tatau lava ona i ai se matou tioata faʻailoga lanu," na ia faʻaopoopo mai ai, ina ia mautinoa latou te le atinaʻeina se mea e vaʻaia e "naʻo uliuli" poʻo "naʻo mativa."
O le tuueseeseina o le urine ua na o le laasaga muamua lea i le suia o le tumama.O le isi vaega o le suʻeina o le mea e fai i ai.I nuu i tua, e mafai e tagata ona teuina i totonu o fagu e tape ai soʻo se faʻamaʻi ma faʻaoga i fanua faʻatoʻaga.Ua faia e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi ni fautuaga mo lea faiga.
Ae o le siosiomaga i le taulaga e sili atu ona lavelave - o le mea lea e gaosia ai le tele o le urine.O le a le mafai ona fau ni alavai eseese i totonu o le taulaga e momoli ai le mimi i se nofoaga tutotonu.Ma ona o le mimi e tusa ma le 95 pasene le vai, e taugata tele le teuina ma felauaiga.O le mea lea, o loʻo taulaʻi tagata suʻesuʻe i le faʻamagoina, faʻamago, poʻo se isi mea e aveese mai ai meaʻai mai le urine i le maualuga o se faletaele poʻo se fale, ma tuʻu ai le vai.
O le a le faigofie, o le tala lea a Larson.Mai le tulaga inisinia, "piss o se fofo leaga," o lana tala lea.I le faaopoopo atu i le vai, o le tele o le urea, o se faʻamaualuga e maua ai le nitrogen lea e gaosia e le tino o se mea e maua mai i le metabolism o le protein.O le Urea e aoga ia te ia lava: o le mea faʻapipiʻi o se faʻamaʻi faʻamaʻi masani (silasila i le Nitrogen Requirements).Ae e fa'a'ole'ole fo'i: pe a tu'u fa'atasi ma le vai, e liua le urea i le ammonia, lea e maua ai le manogi o le mimi.Afai e le ki, e mafai ona sogisogi le amonia, fa'aleagaina le ea, ma aveese ai le nitrogen taua.E fa'asalaina e le enzyme urease i soo se mea, o lenei tali, ua ta'ua o le urea hydrolysis, e mafai ona umi ni nai microseconds, ma avea ai le urease ma se tasi o enzymes sili ona lelei ua iloa.
O nisi metotia e mafai ai ona faʻaauau le hydrolysis.Ua atia'e e le au su'esu'e a Eawag se faiga alualu i luma e liua ai le mimi fa'asusu i se vaifofo fa'ama'i.Muamua, i totonu o le pusa tioata, o meaola ninii e faʻaliliuina le ammonia faʻafefe i le ammonium nitrate e le faʻafefe, o se faʻalaʻau masani.Ona fa'atumauina lea e le fa'amama le vai.O se lala e igoa ia Vuna, o loʻo faʻamautu foi i Dübendorf, o loʻo galue e faʻatau se faiga mo fale ma se oloa e taʻua o Aurin, lea na faʻatagaina i Suiselani mo meaʻai mo le taimi muamua i le lalolagi.
O isi e taumafai e taofi le gaioiga o le hydrolysis e ala i le vave siitia poʻo le faʻaititia o le pH o le urine, lea e masani ona faʻafefe pe a alu ese.I luga o le lotoa o le Iunivesite o Michigan, Love o loʻo faipaʻaga ma le Earth Abundance Institute i Brattleboro, Vermont, e fausia se faiga mo fale e aveese ai le sua o le citric acid mai le faʻafefe o faleuila ma faleuila leai se vai.E puna mai le vai mai le urinals.Ona fa'atumauina lea o le mimi e ala i le fa'a'aisa faifaipea ma le liusu5.
O se vaega a le SLU na taitaia e le inisinia o le siosiomaga o Bjorn Winneros i luga o le motu o Gotland na atiina ae se auala e faamago ai le mimi i totonu o le urea malo fefiloi ma isi meaʻai.E su'esu'e e le 'au a latou fa'ata'ita'iga aupito lata mai, o se faleta'ele tu'ufua ma fa'amago i totonu, i le laumua o le kamupani vai ma le vai a Suetena VA SYD i Malmö.
O isi metotia e faʻatatau i meaʻai taʻitasi i le urine.E mafai ona sili atu ona faigofie ona tuʻufaʻatasia i filifili sapalai o loʻo i ai mo fetilaisa ma vailaʻau faʻapisinisi, o le tala lea a le inisinia kemisi William Tarpeh, o se tasi sa avea muamua ma postdoctoral uso i Love's o loʻo i ai nei i le Iunivesite o Stanford i Kalefonia.
O se auala masani e toe faʻaleleia ai le phosphorus mai le urine hydrolyzed o le faʻaopoopoga o le magnesium, lea e mafua ai le faʻafefe o se faʻalaʻau e taʻua o le struvite.Tarpeh o loʻo faʻataʻitaʻiina i granules o mea faʻapipiʻi e mafai ona faʻateʻaina le nitrogen e pei o le ammonia6 poʻo le phosphorus e pei ole phosphate.O lana faiga e fa'aaogaina ai se sua ese e ta'ua o le regenerant lea e tafe i totonu o paluni pe a uma.E ave e le regenerant meaʻai ma faʻafouina polo mo le isi taamilosaga.O se auala maualalo-tekonolosi, passive, ae faʻafouina pisinisi e leaga mo le siosiomaga.O le taimi nei o loʻo taumafai lana 'au e faia ni oloa taugofie ma sili atu ona faʻaleleia le siosiomaga (silasila i le "Polution of the Future").
O isi tagata su'esu'e o lo'o atina'e ni auala e fa'atupuina ai le eletise e ala i le tu'uina o le mimi i totonu o sela suau'u microbial.I Cape Town, Aferika i Saute, ua fausia e le isi au se auala mo le faia o piliki faufale e le masani ai e ala i le paluina o le urine, oneone ma le urease-produce bacteria i totonu o se limu.Latou te calcify i soo se foliga e aunoa ma le fana.O le European Space Agency o loʻo mafaufau i le urine o tagata vaalele e avea o se punaoa mo le fausiaina o fale i luga o le masina.
"Pe a ou mafaufau e uiga i le lumanaʻi lautele o le toe faʻaaogaina o le urine ma le toe faʻaaogaina o vai otaota, matou te mananaʻo ia mafai ona gaosia le tele o oloa e mafai ai," o le tala lea a Tarpeh.
A'o tulituliloa e le au su'esu'e le tele o manatu mo le fa'aogaina o le mimi, latou te iloa o se taua maualuga, aemaise lava mo se pisinisi mautu.Kamupani fa'ama'i ma mea'ai, faifa'ato'aga, fale faleuila ma fa'atonu fa'atonutonu ua tuai ona faia ni suiga tetele i a latou faiga masani."E tele naua le inertia iinei," o le tala lea a Simcha.
Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Iunivesite o Kalefonia, Berkeley, o suʻesuʻega ma aʻoaʻoga faʻapipiʻiina o le LAUFEN save!E aofia ai tupe faʻaalu i tusiata, fausiaina ma le tausisia o tulafono a le malo - ma e leʻi maeʻa, o le tala lea a Kevin Ona, o se inisinia o le siosiomaga o loʻo galue nei i le West Virginia University i Morgantown.Fai mai a ia, o le le lava o tulafono laiti ma tulafono faatonutonu o loʻo i ai nei na mafua ai faʻafitauli mo le puleaina o fale, o lea na ia auai ai i le vaega o loʻo faia ni tulafono fou.
O se vaega o le inertia atonu e mafua ona o le fefe i tagata faatau, ae o se suʻesuʻega i le 2021 o tagata i atunuu e 16 na maua ai i nofoaga e pei o Farani, Saina ma Uganda, o le naunau e taumafaina meaʻai e faʻamalosia ai le urine e latalata i le 80% (vaai Will people eat e?').
O Pam Elardo, o le na te taitaia le Wastewater Administration e avea ma sui pule o le New York City Environmental Protection Agency, fai mai na te lagolagoina mea fou e pei o le urine diversion ona o sini autu a lana kamupani o le faʻaitiitia o le filogia ma toe faʻaaogaina punaoa.O loʻo ia faʻamoemoe mo se taulaga e pei o Niu Ioka, o le auala sili ona aoga ma taugofie o le faʻafefe o le urine o le a faʻaogaina faiga faʻapipiʻi i le toe faʻaleleia poʻo fale fou, faʻaopoopo i le tausiga ma le aoina o galuega.Afai e mafai e le au fai mea fou ona foia se faafitauli, "e tatau ona latou galulue," o lana tala lea.
Ona o nei tulaga alualu i luma, ua valoia e Larsen o le tele o le gaosiga ma le faʻaogaina o tekinolosi faʻaliliu urine atonu e le o mamao.O le a faʻaleleia atili ai le pisinisi mo lenei suiga i le puleaina o otaota.O le faʻafefe o le urinary "o le auala saʻo," o lana tala lea.“E na o le pau lea o le tekinolosi e mafai ona foia ai faafitauli tau taumafa ile fale i se taimi talafeagai.Ae e tatau i tagata ona filifili o latou mafaufau. ”
Hilton, SP, Keoleian, GA, Daigger, GT, Zhou, B. & Alofa, NG Si'osi'omaga. Hilton, SP, Keoleian, GA, Daigger, GT, Zhou, B. & Alofa, NG Si'osi'omaga.Hilton, SP, Keoleyan, GA, Digger, GT, Zhou, B. and Love, NG Environ. Hilton, SP, Keoleian, GA, Daigger, GT, Zhou, B. & Alofa, NG Si'osi'omaga. Hilton, SP, Keoleian, GA, Daigger, GT, Zhou, B. & Alofa, NG Si'osi'omaga.Hilton, SP, Keoleyan, GA, Digger, GT, Zhou, B. and Love, NG Environ.le faasaienisi.tekinolosi.55, 593–603 (2021).
Sutherland, K. et al.Gaogao lagona o se faleuila liliu ese.Vaega 2: Fa'asa'olotoina o le Fuafuaga Fa'amaonia UDDT eThekwini City (Iunivesite o KwaZulu-Natal, 2018).
Mkhize, N., Taylor, M., Udert, KM, Gounden, TG & Buckley, CAJ Water Sanit. Mkhize, N., Taylor, M., Udert, KM, Gounden, TG & Buckley, CAJ Water Sanit.Mkhize N, Taylor M, Udert KM, Gounden TG.ma Buckley, CAJ Water Sanit. Mkhize, N., Taylor, M., Udert, KM, Gounden, TG & Buckley, CAJ Water Sanit. Mkhize, N., Taylor, M., Udert, KM, Gounden, TG & Buckley, CAJ Water Sanit.Mkhize N, Taylor M, Udert KM, Gounden TG.ma Buckley, CAJ Water Sanit.Pulega Fetufaaiga 7, 111–120 (2017).
Mazzei, L., Cianci, M., Benini, S. & Ciurli, S. Angew. Mazzei, L., Cianci, M., Benini, S. & Ciurli, S. Angew. Mazzei, L., Cianci, M., Benini, S. & Churli, S. Angue. Mazzei, L., Cianci, M., Benini, S. & Ciurli, S. Angew. Mazzei, L., Cianci, M., Benini, S. & Ciurli, S. Angew. Mazzei, L., Cianci, M., Benini, S. & Churli, S. Angue.Kemisi.International Paradise English.58, 7415–7419 (2019).
Noe-Hays, A., Homeyer, RJ, Davis, AP & Alofa, NG ACS EST Engg. Noe-Hays , A. , Homeyer , RJ , Davis , AP & Alofa , NG ACS EST Engg . Noe-Hays, A., Homeyer, RJ, Davis, AP & Alofa, NG ACS EST Engg. Noe-Hays , A. , Homeyer , RJ , Davis , AP & Alofa , NG ACS EST Engg . Noe-Hays, A., Homeyer, RJ, Davis, AP & Alofa, NG ACS EST Engg. Noe-Hays , A. , Homeyer , RJ , Davis , AP & Alofa , NG ACS EST Engg . Noe-Hays, A., Homeyer, RJ, Davis, AP & Alofa, NG ACS EST Engg. Noe-Hays , A. , Homeyer , RJ , Davis , AP & Alofa , NG ACS EST Engg .https://doi.org/10.1021/access.1c00271 (2021 г.).


Taimi meli: Nov-06-2022