O le vai liusuavai o le Antarctica e mafai ona fetina'i ai galu tetele o le sami

O su'esu'ega fou o le sami e fa'aalia ai o le suasami liusuavai o Antarctica o lo'o fa'agesegese ai le loloto o au o le sami e a'afia sa'o ai le tau o le lalolagi.
O vasa o le lalolagi e foliga mai e tutusa lelei pe a vaʻavaʻai mai le faʻavae o se vaʻa poʻo se vaalele, ae e tele mea o loʻo tutupu i lalo ifo. O vaitafe tetele e ave ai le vevela mai le teropika i le Arctic ma Antarctica, lea e maalili ai le vai ona toe tafe atu lea i le ekueta. O tagata e nonofo i le talafatai i sasae o Amerika i Matu ma Europa e masani i le Gulf Stream. A aunoa ma lea, o nei nofoaga e le mafai ona nofoia, ae o le a sili atu le malulu nai lo le taimi nei.
O lenei animation o loʻo faʻaalia ai le ala o le paipa o le lalolagi. O aū lanumoana e faʻaalia ai le ala o le loloto, malulu, tafe vai. O aū mumu e ta'u mai ai le ala o le vai mafanafana ma le mafiafia. E fa'atatauina e 1,000 tausaga le umi e fa'amae'a ai lana malaga e ala i le fusipa'u o le lalolagi. Punavai ata: NOAA
O galu o le sami, e pei ona taʻua, o le faʻamafanafanaga o se taavale. Afai e iai se mea e fa'alavelaveina ai le tafe masani o le vai malulu, e ono tupu se mea leaga i lau afi. O le mea lava lea e tasi e tupu i luga o le lalolagi pe a faʻalavelave le galu o le sami. E le gata e fesoasoani i le faatonutonuina o le vevela o le eleele, ae e maua ai foi meaʻai taua e manaʻomia mo meaola o le gataifale. O lo'o i luga le ata o lo'o tu'uina mai e le NOAA o lo'o fa'amatalaina ai le fa'aogaina o le galu o le sami. O lo'o i lalo le fa'amatalaga tautala a le NOAA.
"O le Thermohaline Circulation o loʻo faʻauluina ai le lalolagi atoa o galu o le sami e taʻua o le Global Conveyor. O le fusipaʻu e amata i luga o le sami e lata ane i pou o North Atlantic. O iinei e sili atu le maalili o le vai ona o le vevela o Arctic. E sili atu foi le masima aua a faʻatupu le aisa o le sami, e le malolo le masima ma tumau i le vai o loʻo siomia ai. e suia e le vai le vai goto, ma fa'atupu ai le tafe.
"O lenei vai loloto e alu i saute, i le va o konetineta, i luga o le ekueta ma oʻo atu i tuluʻiga o Aferika ma Amerika i Saute. O galu o le sami e tafe faataamilo i pito o Antarctica, lea e toe maalili ai le vai ma goto, e pei o le Atelani i Matu. Ma o le mea lea, o le fusi o le uila ua "muina." I le fealua'i solo i le Anetatika, e lua vaega e va'ava'ai mai le fe'avea'i ma liliu atu i matu O le tasi vaega e ulu atu i le Vasa Initia, ma le isi vaega i le Vasa Pasefika.
“A o tatou agaʻi atu i mātū agaʻi i le ekueta, e malepe vaega e lua, mafanafana, ma faaitiitia le mafiafia a o aʻe i luga, ona toe foʻi atu lea i saute ma sisifo i Atelani i Saute ma iʻu ai i le Atelani i Matu, lea e toe amata ai le taamilosaga.
“E sili atu le lemu o fusipa'u fe'avea'i (ni'i senitimita i le sekone) nai lo le matagi po'o le tai tai (sefulu i le selau senitimita i le sekone).
“O fusipa'u fe'avea'i ose vaega taua fo'i o le ta'amilosaga o mea'ai ma le carbon dioxide i ogasami o le lalolagi. O vai mafanafana o lo'o fa'aumatia i mea'ai ma le carbon dioxide, ae e toe fa'atamaoaigaina a'o latou ui atu i totonu o le fusi o mea'ai e pei o ni mea loloto po'o ni mea'ai. O le fa'avae o le filifili o mea'ai a le lalolagi. Fa'alagolago i vai malulu, e fa'aoloaina mea'ai e lagolago ai le tuputupu a'e o alga."
O se suʻesuʻega fou na lomia i le aso 29 o Mati i le tusitala o le Natura ua faʻaalia ai a o mafanafana Antarctica, o le vai mai le liusuavai glaciers e mafai ona faʻagesegese ai nei galu tetele o le sami i le 40 pasene i le 2050. O le taunuuga o le a avea ma suiga tetele i le tau o le lalolagi e le o iai. E malamalama lelei i lea tulaga, ae e mafai ona oo atu ai i le faatelevaveina o lamala, lologa ma le maualuga o le sami. Ua fa'aalia i su'esu'ega, o le fa'agesegese o au o le sami e ono suia ai le tau o le lalolagi mo le tele o seneturi. O lea la, e mafai ona i ai le tele o a'afiaga, e aofia ai le vave o le si'itia o le suasami, suiga o le tau ma le ono a'afia ai ola o le gataifale e aunoa ma le mauaina o puna taua o mea'ai.
O Polofesa Matt England, mai le Iunivesite o New South Wales 'Center for Climate Change Research ma le tusitala o le suʻesuʻega na lomia i le tusi talaaga Nature, fai mai o le loloto atoa o le sami o loʻo i luga o lona ala i le taimi nei e paʻu. "I le taimi ua tuanaʻi, e silia ma le 1,000 tausaga pe sili atu ona suia nei taʻamilosaga, ae o le taimi nei e na o ni nai sefulu tausaga. “
O le fa'agesegese o au loloto o le sami e mafua ona o le tele o le vai e goto i le alititai ma tafe atu i matu. O Dr Qian Li, sa avea muamua ma le Iunivesite o Niu Saute Uelese ma o le taimi nei o le Massachusetts Institute of Technology, o le tusitala taʻitaʻi o le suʻesuʻega, lea na faʻamaopoopoina e Egelani. O le paʻu o le tamaoaiga "o le a matua suia ai le tali atu a le sami i le vevela, vai fou, okesene, kaponi ma meaʻai, faatasi ai ma aafiaga mo le sami atoa o le lalolagi mo seneturi o lumanaʻi," o le tusi lea a tusitala. O le tasi aafiaga e mafai ona avea ma suiga taua i timuga - O nisi nofoaga e tele naua timuga ae o isi e laiti tele.
"Matou te le manaʻo e fausia ni faiga faʻamalosia i totonu o nei nofoaga," o le tala lea a Lee, ma faʻaopoopo mai o le faʻagesegese ua matua faʻafefeteina ai le vasa loloto, ma le maua ai le okesene. Pe a feoti meaola o le sami, latou te faaopoopo atu meaʻai i le vai e goto i le alititai ma taamilo i vasa o le lalolagi. O nei mea'ai e toe fo'i mai i le taimi o le fa'alelei ma avea ma mea'ai mo phytoplankton. O le faavae lea o le filifili meaai o le gataifale.
Fai mai Dr Steve Rintoul, o se tagata su'esu'e o le sami ma o se tagata poto faapitoa i le Vasa i Saute i le Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation a le Malo o Ausetalia, a fa'agesegese le tafe o le sami loloto, o le a itiiti mea'ai o le a toe fo'i atu i luga o le sami, ma a'afia ai le gaosiga o phytoplankton. seneturi.
"O le taimi lava e faʻagesegese ai le faʻafefe o le taamilosaga, e mafai ona tatou toe amataina e ala i le taofi o le tafe mai o le vai liusuavai i Antarctica, o lona uiga tatou te manaʻomia se tau malulu ona faʻatali ai lea e toe faʻaauau.
O Polofesa Stefan Rahmstorf, o se tagata suʻesuʻe o le sami ma le ulu o le Earth system analysis i le Potsdam Institute for Climate Impact Research, fai mai o le suʻesuʻega fou e faʻaalia ai "o le tau i le Antarctica e ono faʻavaivaia atili i le lumanaʻi tausaga." O le lipoti autu o le tau a le UN o loʻo i ai "faʻaletonu taua ma ua leva ona i ai" ona e le o atagia mai ai le afaina o le vai liusuavai i le vasa loloto. “O le vai liusuavaia e fa’afefe ai le masima o lo’o i totonu o vaega ia o le sami, ma fa’aitiitia ai le mafiafia o le vai ina ia le lava le mamafa e magoto ma tulei i fafo le vai ua i ai nei.”
A'o fa'aauau pea ona si'itia le vevela o le lalolagi, o lo'o i ai se so'oga i le va o le fa'agesegese o galu o le sami ma le mana'omia mo geoengineering e fa'amalie ai le paneta. O nei mea uma e lua o le a i ai ni taunuuga e le mafaamatalaina e mafai ona i ai ni taunuuga faataumaoi i olaga o tagata i le tele o vaega o le lalolagi.
O le fofo, ioe, o le matua faʻaitiitia o le carbon dioxide ma le methane emissions, ae o taʻitaʻi o le lalolagi ua tuai ona faʻafefeina nei faʻafitauli ona o le faia o lea mea o le a oʻo atu ai i le toe faʻafoʻi mai i le faʻatauina o suauʻu ma le ita mai tagata faʻatau e faʻalagolago i suauʻu. O le suauʻu e faʻaleleia ai taavale, faʻamafanafana fale ma faʻamalosia le Initaneti.
Afai e manatu mamafa le Iunaite Setete i le totogiina o le au faatau ona o tupe leiloa e mafua mai i le susunuina o suauʻu, o le a faaluaina pe faatolu le tau o le eletise mai fale afi koale, ma o le tau o le penisini e sili atu i le $10 i le kalone. Afai e tula’i mai se mea o lo’o ta’ua i luga, o le a ‘e’e le to’atele o tagata palota ma palota mo sui-tauva o lo’o folafola e toe fa’afo’i mai aso lelei ua mavae. I se isi faaupuga, e foliga mai o le a faaauau pea ona tatou agai atu i se lumanai le mautinoa, ma o le a mafatia a tatou fanau ma fanau a fanau i taunuuga o lo tatou toilalo e faatino i soo se auala anoa.
Fai mai Polofesa Rahmstorff, o le isi itu popole o le faifai malie o galu o le sami e mafua mai i le faateleina o le tele o vai liusuavai i Antarctica, o le faifai malie o galu loloto o le sami e mafai foi ona aafia ai le tele o le carbon dioxide e mafai ona teuina i totonu o le sami loloto. E mafai ona matou fesoasoani e faʻaitiitia lenei tulaga e ala i le faʻaitiitia o le carbon ma methane emissions, ae e itiiti lava faʻamaoniga o loʻo iai le manaʻoga faʻapolokiki e faia.
Na tusi Steve e uiga i le fesoʻotaʻiga o tekinolosi ma le faʻaauau mai lona fale i Florida poʻo soʻo se mea e ono ave ai o ia e le malosi. Sa mitamita o ia i le “ala” ma sa le popole pe aisea na gau ai le tioata. E talitonu maumauaʻi o ia i upu a Socrates, lea na taʻua i le 3,000 tausaga ua mavae: “O le mealilo o suiga o le taulaʻi atu lea o lou malosi atoa e lē o le tauina o mea tuai, ae i le fausiaina o le mea fou.”
O le Pear Tree Pyramid i le Wadden Sea ua faʻamaonia o se auala manuia e fausia ai aau faʻapitoa e mafai ona lagolagoina ...
Saini mo le nusipepa imeli a le CleanTechnica i aso uma. Pe mulimuli mai ia i matou ile Google News! Fa'ata'ita'iga na faia i luga ole komipiuta Summit...
O le vevela o le sami e fa'alavelaveina ai le fefiloi o mea'ai ma le okesene, lea e taua i le tausiga o le ola. E iai i latou le avanoa e sui ai…
© 2023 CleanTechnica. O mea na faia i luga o lenei 'upega tafa'ilagi e mo na'o fa'afiafiaga. O manatu ma fa'amatalaga o lo'o fa'aalia i luga o lenei 'upega tafa'ilagi e le mafai ona fa'amaonia ma e le fa'aalia ai manatu o CleanTechnica, ona tagata e ona, lagolago, so'otaga po'o lala.


Taimi meli: Sep-20-2023